2024 Autor: Kevin Dyson | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-12-16 23:35
Izvor slike
Pluća su par spužvastih organa ispunjenih zrakom koji se nalaze s obje strane prsnog koša (prsnog koša). Dušnik (dušnik) provodi udahnuti zrak u pluća kroz svoje cjevaste grane, zvane bronhi. Bronhi se zatim dijele na sve manje i manje grane (bronhiole) i konačno postaju mikroskopski.
Bronhiole na kraju završavaju u nakupinama mikroskopskih zračnih vrećica zvanih alveole. U alveolama se kisik iz zraka apsorbira u krv. Ugljični dioksid, otpadni produkt metabolizma, putuje iz krvi u alveole, gdje se može izdahnuti. Između alveola je tanak sloj stanica nazvan intersticij, koji sadrži krvne žile i stanice koje pomažu u potpori alveola.
Pluća su prekrivena tankim slojem tkiva koji se naziva pleura. Ista vrsta tankog tkiva oblaže unutrašnjost prsne šupljine - također se naziva pleura. Tanak sloj tekućine djeluje kao lubrikant koji omogućava plućima da glatko klize dok se šire i skupljaju sa svakim dahom.
Plućna stanja
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB): Oštećenje pluća dovodi do poteškoća u ispuhivanju zraka, uzrokujući otežano disanje. Pušenje je daleko najčešći uzrok KOPB-a.
- Emfizem: oblik KOPB-a obično uzrokovan pušenjem. Krhke stijenke između zračnih vrećica (alveola) pluća su oštećene, zadržavajući zrak u plućima i otežavajući disanje.
- Kronični bronhitis: Ponovljene, česte epizode produktivnog kašlja, obično uzrokovane pušenjem. Disanje također postaje teško u ovom obliku KOPB-a.
- Pneumonija: Infekcija u jednom ili oba pluća. Bakterije, posebno Streptococcus pneumoniae, najčešći su uzročnici, ali upalu pluća također može uzrokovati virus.
- Astma: dišni putovi (bronhi) pluća postaju upaljeni i mogu se grčiti, uzrokujući otežano disanje i piskanje. Alergije, virusne infekcije ili zagađenje zraka često izazivaju simptome astme.
- Akutni bronhitis: infekcija velikih dišnih puteva (bronha) pluća, obično uzrokovana virusom. Kašalj je glavni simptom akutnog bronhitisa.
- Plućna fibroza: oblik intersticijske bolesti pluća. Intersticij (zidovi između zračnih vrećica) postaju ožiljni, čineći pluća ukočenim i uzrokujući otežano disanje.
- Sarkoidoza: Sićušna područja upale mogu utjecati na sve organe u tijelu, pri čemu su pluća većinom uključena. Simptomi su obično blagi; sarkoidoza se obično nalazi kada se radi X-zraka iz drugih razloga.
- Sindrom hipoventilacije pretilosti: Dodatna težina otežava širenje prsnog koša pri disanju. To može dovesti do dugotrajnih problema s disanjem.
- Pleuralni izljev: Tekućina se nakuplja u obično malom prostoru između pluća i unutarnje strane stijenke prsnog koša (pleuralni prostor). Ako su veliki, pleuralni izljevi mogu uzrokovati probleme s disanjem.
- Pleuritis: Upala sluznice pluća (pleura), koja često uzrokuje bol pri udisanju. Autoimuna stanja, infekcije ili plućna embolija mogu uzrokovati pleuritis.
- Bronhiektazije: Dišni putovi (bronhi) postaju upaljeni i nenormalno se šire, obično nakon ponovljenih infekcija. Kašalj, s velikom količinom sluzi, glavni je simptom bronhiektazije.
- Limfangioleiomiomatoza (LAM): Rijetko stanje u kojem se ciste formiraju u plućima, uzrokujući probleme s disanjem slične emfizemu. LAM se javlja gotovo isključivo kod žena u reproduktivnoj dobi.
- Cistična fibroza: genetsko stanje u kojem se sluz ne čisti lako iz dišnih putova. Višak sluzi uzrokuje ponavljane epizode bronhitisa i upale pluća tijekom života.
- Intersticijska bolest pluća: Skup stanja u kojima intersticij (obloga između zračnih vrećica) postaje bolestan. Fibroza (ožiljci) intersticija na kraju rezultira, ako se proces ne može zaustaviti.
- Rak pluća: Rak može zahvatiti gotovo bilo koji dio pluća. Većina raka pluća uzrokovana je pušenjem.
- Tuberkuloza: Polako progresivna upala pluća uzrokovana bakterijom Mycobacterium tuberculosis. Kronični kašalj, groznica, gubitak težine i noćno znojenje uobičajeni su simptomi tuberkuloze.
- Sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS): Teška, iznenadna ozljeda pluća uzrokovana ozbiljnom bolešću. Održavanje života uz mehaničku ventilaciju obično je potrebno za preživljavanje dok se pluća ne oporave.
- Coccidioidomycosis: Upala pluća uzrokovana Coccidioides, gljivicom koja se nalazi u tlu na jugozapadu SAD-a. Većina ljudi nema simptoma ili bolest nalik gripi s potpunim oporavkom.
- Histoplazmoza: infekcija uzrokovana udisanjem Histoplasma capsulatum, gljivice koja se nalazi u tlu u istočnom i središnjem dijelu SAD-a. Većina histoplazma pneumonija je blage, uzrokujući samo kratkotrajni kašalj i simptome slične gripi. Histoplasma pneumonija.
- Pneumonitis preosjetljivosti (alergijski alveolitis): udahnuta prašina i druge tvari uzrokuju alergijsku reakciju u plućima. Obično se to događa kod poljoprivrednika ili drugih koji rade sa osušenim, prašnjavim biljnim materijalom.
- Gripa (gripa): Infekcija jednim ili više virusa gripe uzrokuje groznicu, bolove u tijelu i kašalj koji traje tjedan dana ili više. Gripa može napredovati do životno opasne upale pluća, osobito kod starijih ljudi s zdravstvenim problemima.
- Mezoteliom: Rijedak oblik raka koji nastaje iz stanica koje oblažu različite organe u tijelu, a najčešće su pluća. Mezoteliom se javlja nekoliko desetljeća nakon izlaganja azbestu.
- Pertussis (hripavac): Vrlo zarazna infekcija dišnih putova (bronha) Bordetella pertussis, koja uzrokuje uporan kašalj. Dopunsko cjepivo (Tdap) preporučuje se adolescentima i odraslima za sprječavanje hripavca.
- Plućna hipertenzija: Mnoga stanja mogu dovesti do visokog krvnog tlaka u arterijama koje vode od srca do pluća. Ako se uzrok ne može identificirati, stanje se naziva idiopatska plućna arterijska hipertenzija.
- Plućna embolija: Krvni ugrušak (obično iz vene na nozi) može se odlomiti i otputovati do srca, koje pumpa ugrušak (embolus) u pluća. Iznenadni nedostatak daha najčešći je simptom plućne embolije.
- Teški akutni respiratorni sindrom (SARS): Teška upala pluća uzrokovana specifičnim virusom koji je prvi put otkriven u Aziji 2002. Čini se da su mjere prevencije diljem svijeta kontrolirale SARS, koji nije uzrokovao smrtne slučajeve u SAD-u
- SARS-CoV-2/COVID-19: Koronavirus koji je doveo do svjetske pandemije koja je započela 2019. može dovesti do upale pluća koja zahvaća oba pluća, puneći ih tekućinom i otežavajući disanje. COVID-19 može dovesti do dugotrajnog oštećenja pluća i drugih respiratornih stanja kao što je sindrom akutnog respiratornog distresa.
- Pneumotoraks: Zrak u prsima; javlja se kada zrak nenormalno uđe u područje oko pluća (pleuralni prostor). Pneumotoraks može biti uzrokovan ozljedom ili se može dogoditi spontano.
Testovi pluća
- RTG prsnog koša: RTG je najčešći prvi test za probleme s plućima. Može identificirati zrak ili tekućinu u prsima, tekućinu u plućima, upalu pluća, mase, strana tijela i druge probleme.
- Kompjutorizirana tomografija (CT skeniranje): CT skeniranje koristi X-zrake i računalo za izradu detaljnih slika pluća i obližnjih struktura.
- Testovi plućne funkcije (PFT): Serija testova za procjenu koliko dobro rade pluća. Obično se testira kapacitet pluća, sposobnost snažnog izdisaja i sposobnost prijenosa zraka između pluća i krvi.
- Spirometrija: dio PFT-a mjeri koliko brzo i koliko zraka možete izdahnuti.
- Kultura sputuma: Uzgoj sluzi iskašljane iz pluća ponekad može identificirati organizam odgovoran za upalu pluća ili bronhitis.
- Citologija sputuma: Pregled sputuma pod mikroskopom za abnormalne stanice može pomoći u dijagnosticiranju raka pluća i drugih stanja.
- Biopsija pluća: Mali komad tkiva se uzima iz pluća, bilo bronhoskopijom ili operacijom. Pregled biopsiranog tkiva pod mikroskopom može pomoći u dijagnosticiranju stanja pluća.
- Fleksibilna bronhoskopija: Endoskop (fleksibilna cijev sa osvijetljenom kamerom na kraju) prolazi kroz nos ili usta u dišne putove (bronhe). Liječnik može uzeti biopsije ili uzorke za kulturu tijekom bronhoskopije.
- Rigidna bronhoskopija: Kruta metalna cijev se uvodi kroz usta u dišne puteve pluća. Kruta bronhoskopija često je učinkovitija od fleksibilne bronhoskopije, ali zahtijeva opću (potpunu) anesteziju.
- Magnetska rezonancija (MRI skeniranje): MRI skener koristi radio valove u magnetskom polju za stvaranje slika visoke razlučivosti struktura unutar prsnog koša.
Tretmani pluća
- Torakotomija: Operacija koja ulazi u zid prsnog koša (prsni koš). Torakotomija se može učiniti za liječenje nekih ozbiljnih plućnih stanja ili za biopsiju pluća.
- Toraskopska kirurgija potpomognuta videom (VATS): Manje invazivna kirurgija prsnog koša pomoću endoskopa (fleksibilna cijev s kamerom na kraju). VATS se može koristiti za liječenje ili dijagnosticiranje različitih stanja pluća.
- Prsna cijev (torakostomija): cijev se ubacuje kroz rez na stijenci prsnog koša kako bi se odvodila tekućina ili zrak iz okoline pluća.
- Pleurocenteza: Igla se postavlja u prsnu šupljinu kako bi se drenirala tekućina koja se nalazi oko pluća. Uzorak se obično ispituje kako bi se utvrdio uzrok.
- Antibiotici: Lijekovi koji ubijaju bakterije koriste se za liječenje većine slučajeva upale pluća. Antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa.
- Antivirusni lijekovi: Kada se koriste ubrzo nakon početka simptoma gripe, antivirusni lijekovi mogu smanjiti težinu gripe. Antivirusni lijekovi nisu učinkoviti protiv virusnog bronhitisa.
- Bronhodilatatori: inhalirani lijekovi mogu pomoći u proširenju dišnih putova (bronha). To može smanjiti piskanje i otežano disanje kod osoba s astmom ili KOPB-om.
- Kortikosteroidi: Inhalacijski ili oralni steroidi mogu smanjiti upalu i poboljšati simptome astme ili KOPB-a. Steroidi se također mogu koristiti za liječenje rjeđih stanja pluća uzrokovanih upalom.
- Mehanička ventilacija: Osobe s teškim napadima plućne bolesti možda će trebati stroj koji se zove ventilator za pomoć pri disanju. Ventilator pumpa zrak kroz cijev umetnutu u usta ili vrat.
- Kontinuirani pozitivni tlak u dišnim putovima (CPAP): Pritisak zraka koji stroj primjenjuje kroz masku drži dišne putove otvorenim. Koristi se noću za liječenje apneje u snu, ali je također od pomoći nekim osobama s KOPB-om.
- Transplantacija pluća: Kirurško uklanjanje oboljelih pluća i zamjena plućima davatelja organa. Teška KOPB, plućna hipertenzija i plućna fibroza ponekad se liječe transplantacijom pluća.
- Resekcija pluća: Oboljeli dio pluća uklanja se operacijom. Najčešće se resekcija pluća koristi za liječenje raka pluća.
- Vazodilatatori: Osobe s nekim oblicima plućne hipertenzije mogu zahtijevati dugotrajne lijekove za snižavanje tlaka u plućima. Često se moraju uzimati kroz kontinuiranu infuziju u vene.
- Kemoterapija i terapija zračenjem: Rak pluća često nije izlječiv operacijom. Kemoterapija i terapija zračenjem mogu pomoći u poboljšanju simptoma i ponekad produžiti život s rakom pluća.
Preporučeni:
Anus (anatomija čovjeka): slika, definicija, uvjeti, & Više
Izvor slike Anus je otvor gdje gastrointestinalni trakt završava i izlazi iz tijela. Anus počinje na dnu rektuma, posljednjeg dijela debelog crijeva (debelog crijeva). Anorektalna linija odvaja anus od rektuma. Čvrsto tkivo zvano fascija okružuje anus i pričvršćuje ga za obližnje strukture.
Gležanj (anatomija čovjeka): slika, funkcija, uvjeti, & Više
Izvor slike Gležanj je veliki zglob koji se sastoji od tri kosti: potkoljenična kost (tibija) Tanja kost koja prolazi uz potkoljenicu (fibula) Kost stopala koja se nalazi iznad petne kosti (talusa) Koštane izbočine (ili izbočine) koje se vide i opipaju na gležnju imaju svoja imena:
Slezena (anatomija čovjeka): slika, mjesto, funkcija i povezani uvjeti
Izvor slike Pogled slezene sprijeda Slezena je organ u gornjem lijevom dijelu trbuha, lijevo od želuca. Slezena varira u veličini i obliku među ljudima, ali obično je u obliku šake, ljubičasta i duga oko 4 inča. Budući da je slezena zaštićena prsnim košem, ne možete je lako osjetiti osim ako nije nenormalno povećana.
Pazuh (anatomija čovjeka): slika, funkcija, dijelovi, uvjeti, & Više
Izvor slike Raspored prsnog koša, ramenih kostiju i mišića i nadlaktice stvaraju malu udubinu koja se zove pazuh. Pazuh je donja strana ramenog zgloba i spada među najtoplije dijelove tijela. Pazuh se također naziva aksila. Krvne i limfne žile koje opslužuju ruku putuju kroz pazuh.
Aorta (anatomija čovjeka): slika, funkcija, mjesto i uvjeti
Izvor slike Aorta je najveća arterija u tijelu. Aorta počinje na vrhu lijeve klijetke, srčane mišićne pumpne komore. Srce pumpa krv iz lijeve klijetke u aortu kroz aortni zalistak. Tri listića na aortnom zalistku otvaraju se i zatvaraju sa svakim otkucajem srca kako bi omogućili jednosmjerni protok krvi.